Mitova o odgajanju bilingvalne djece ima u izobilju. Ponekad roditelji unaprijed bivaju obeshrabreni. Donosimo neke od najčešćih mitova – i pravu priču koja se krije iza odgoja bilingvalnog djeteta.
- Odrastanje uz više od jednog jezika zbunjuje dijete
To je prva i najčešća zabluda. Neki roditelji smatraju da će dijete, ako je istovremeno izloženo dvama jezicima biti zbunjeno i u nemogućnosti razlikovati jedan jezik od drugoga. No, ma koliko nevjerojatno zvučalo, samo nekoliko dana nakon rođenja, mnoga dojenčad mogu osjetiti razliku između nekoliko stranih jezika, tvrdi Barbara Zurer Pearson, autorica knjige „Raising a Bilingual Child“. Ovaj je mit vjerojatno rezultat starijih istraživanja koja su se oslanjala na slabo razrađene studije i iscrtale zaključke kako rana izloženost dvama jezicima samo otežava dječji razvoj.
- Podizanje bilingvalnog djeteta vodi do kašnjenja u razvoju govora
Djeca koja su odgajana bilingvalno, trebaju malo duže vremena da progovore od djece koja odrastaju u jednojezičnom domu. No kašnjenje je samo privremeno, i prema mišljenju stručnjaka, nije opće pravilo.
Istraživanja su pokazala kako dvojezičnost ne uzrokuje zastoje u jednom ili oba govora koja se usvajaju, tvrdi Ellen Stubbe Kester. Čak i ako Vaše dijete kasni s početkom govorenja, bilingvalni odgoj neće ubrzati ili usporiti taj proces.
- Bilingvalna djeca miješaju dva jezika
Miješanje jezika je neizbježno i bezopasno. No za one koji nisu upoznati s dvojezičnošću, to je dokaz da dijete uistinu i zna razliku između dva jezika.
Većina djece koja su odgajana bilingvalno prirodno sortiraju oba jezika. Kako jedan od učenih jezika ima jači utjecaj na dijete nego drugi, ona djeca koja imaju manji vokabular jednog jezika često posežu za vokabularom drugog, jačeg jezika. Stručnjaci se slažu kako je miješanje samo privremeno i nestane kako se razvija djetetov vokabular u oba jezika.
- Prekasno je odgajati dijete bilingvalno
Nikada nije prekasno – ili prerano – upoznati i naučiti svoje dijete drugi jezik.
Učenje drugog jezika za djecu mlađu od 10 godina je lako, pa čak i lakše za djecu mlađu od 5, u usporedbi s naporom koji odrasle osobe moraju uložiti kako bi naučile drugi jezik.
Optimalno vrijeme, kažu stručnjaci, čini se od rođenja do 3. godine, u vremenu u kojem dijete uči svoj prvi jezik, a njegov je um miran, otvoren i fleksibilan.
Sljedeće najbolje vrijeme za učenje drugog jezika je između 4. i 7. godine djetetova života jer u tom vremenu još uvijek mogu procesuirati nekoliko jezika na paralelnim stazama. Drugim riječima, u ovim godinama još uvijek mogu izgraditi drugi jezični sustav pokraj naučenog prvog i pričati oba jezika kao materinja. Treće najbolje vrijeme za učenje drugog jezika je od 8. godine do puberteta. Nakon puberteta, pokazala su istraživanja, novi jezici pohranjuju se u posebnom dijelu mozga, tako da djeca moraju prevoditi ili prolaziti svoj materinji jezik kao put k novom jeziku.
- Djeca su poput spužve i postat će bilingvalni bez napora i uloženog vremena
Iako je lakše za djecu da nauče što ranije su mu izloženi, nerealno je očekivati da će Vaše dijete naučiti španjolski gledajući bezbroj epizoda Dore istraživača na televiziji.
Učenje jezika ne mora biti posao, no uvođenje drugog jezika zahtijeva neku vrstu strukture i, najvažnije, dosljednosti, bilo kroz svakodnevni razgovor ili formalnu nastavu. Ideja treba biti da ih se izloži učenju jezika na smislene i zanimljive načine koji su povezani i sa stvarnim životom.
